
Elektroenergetska mreža u regionu je stabilna, ali su neophodna dalja ulaganja u modernizaciju i prilagođavanje novim energetskim trendovima, što je pokrenula i „Elektrodistribucija Srbije” (EDS) projektom napredne automatizacije srednjenaponske mreže ADMS, ocena je učesnika sedmog Samita energetike Trebinje – SET 2025.
– Kada smo krenuli da analiziramo planove i pravimo projekcija za 
budućnost, shvatili smo da nam je u relativno kratkom vremenskom roku 
drastično povećan broj distribuiranih izvora energije. To su u početku 
bile hidroelektrane, a poslednjih par godina sada se to sa 
kupcima-proizvođačima i velikim solarnim kapacitetima umnogostručilo. 
Trenutno je oko 500 megavata samo u solarima na sistemu. Sve to je 
tražilo da se stepen automatizacije elektrodistributivne mreže digne na 
viši nivo, da bude tehnološki unapređena celina kako bi se suočila sa 
izazovima. Tako je na osnovu saradnje vlada Srbije i Francuske započet 
veliki projekat napredne automatizacije srednjenaponske mreže – rekao je
 Dalibor Nikolić, direktor direkcije za upravljanje distributivnim 
elektroenergetsim sistemom u EDS. 
Prema njegovim rečima, projekat podrazumeva ugradnju 1.850 
srednjenaponskih postrojenja, kao i 300 digitalnih radio uređaja, jer 
zbog pouzdanosti kičma sistema moraju da budu resursi EDS. 
– Ideja je stvoriti jedno okruženje u kojem će maksimum distributivnih 
resursa uspeti ono što je cilj čitavog Četvrtog energetskog paketa, a to
 je da jedan veliki resurs na prenosnom sistemu bude ekvivalentan sa 
grupom jednako upravljivih resursa na distributivnom sistemu – istakao 
je Nikolić na panelu o tehnologiji za efikasno skladištenje energije za 
podršku stabilnosti mreže i integracije obnovljivih izvora energije 
(OIE). 
Plan EDS je da se nivo automatizacije digne do toga da svi objekti 
visokog i srednjeg napona budu u potpunosti integrisani najnovijom 
tehnologijom u sistem daljinskog upravljanja, da se povežu u okviru 
naprednog softverskog paketa za analizu mreže i upravljanje, što je 
ključno za distribuirane izvore energije, kao i da se na njega nadoveže 
projekat „pametne mreže” (Smart Grid) kao neizostavne celine. 
– Da biste jednu distributivnu mrežu prozvali tehnički naprednom, morate
 imati lanac od najvišeg do najnižeg napona i korisnika. Važan deo su i 
pametne mreže, čija okosnica su pametna brojila. Uspeh EDS, zahvaljujući
 donaciji EU od oko 110 miliona evra, jeste da sada na mreži imamo oko 
600.000 pametnih brojila, a obezbedili smo još dva kreditna aranžmana za
 ugradnju još 600.000 – rekao je Nikolić. 
Kako je naglasio, cilj EDS je da 80 odsto mernih mesta bude opremljeno pametnim brojilima. 
– Nastavak te priče je implementacija naprednog softverskog rešenja koje
 će služiti kako za upravljanje tarifama, tako i za bolje sagledavanje 
tokova energije i upravljane samim gubicima na neki način. Ideja je da 
„smart grid” kao jedna od komponenti inteligentne distributivne mreže 
bude spregnut sa projektom automatizacije srednjenaponske distributivne 
mreže i da se dobije jedna tehnički i tehnološki napredna elektromreža 
koja će sasvim sigurno biti spremna da se suoči sa izazovima koji su 
pred nama – zaključio je Nikolić. 
Na panel-diskusiji o jačanju i proširenju prenosne mreže s ciljem 
postizanja pouzdanosti, sigurnosti i dinamičke otpornosti, stručnjaci iz
 regiona su analizirali stanje elektroenergetske mreže i izazove koje 
donosi integracija (OIE). 
Duško Ančić, izvršni direktor za upravljanje u tržištu EMS-a, istakao je
 da deo dalekovoda u Srbiji ima starost do 45 godina, ali da je mreža 
stabilna. 
– Imamo osam granica i to nas na neki način drži bezbednijim jer imamo bolju konekciju sa operatorima iz regiona. Takođe, imamo i velike tranzite, posebno kada je struja na jugu jeftinija usled velikog broja sunčanih sati, a na severu skuplja. Osim u pojedinim izazovnim trenucima. poput isključenja i rekonstrukcija, mi generalno nemamo problem sa mrežom – rekao je Ančić.